MAKARSKA

MAKARSKA

Povijest grada

Zbog svog jedinstvenog položaja Makarska je bila naseljena još u neolitiku, prije 8000 godina, što potvrđuju nalazi iz pećine Bubnjavača u Velikom Brdu. Antičko razdoblje potvrđuju brojni nalazi na Trgu fra Andrije Kačića Miošića, pokraj Franjevačkog samostana, na Glavici, u Donjoj luci i na poluotoku Sveti Petar.

Prvi spomen antičkog naselja Inariona, kao stanice na obalnoj cesti Salona-Narona, donosi tabula Peutigeriana u prvoj polovici 4. stoljeća. U aktima salonitanskog sabora od 4. svibnja 533. godine navodi se Mucurum kao mjesto u kojem je utemeljena biskupija. 

U Ravenatovom itineraru iz 7. stoljeća naselje se spominje i kao Aronia id est Mucru. Tijekom srednjeg vijeka županija Mokro je u sastavu Neretvanske kneževine i postaje respektabilna pomorska sila. Mletački dužd Petar Kandijan, došavši pod Mucules 18. rujna 887. godine, poražen je u velikoj pomorskoj bitci. U narednim stoljećima, u borbama za vlast, smjenjivali su se bribirski knezovi, bosansko-hercegovački vladari, ugarsko-hrvatski kraljevi i Venecija. Pod današnjim imenom Makarska se prvi put spominje 1502. godine. 

U doba turske vladavine Makarska je bila središte nahije Primorje, uvrđena s tri kule. Makarska je pripojena Mletačkoj republici 1684. godine. Pod stogodišnjom vladavinom mletačkog lava nastajali su temelji budućeg grada. Narednih stotinjak godina, za vrijeme francuske i austrijske vladavine, grad doživljava svoj kulturni i gospodarski uspon. 

Najviše traga na izgled grada i formiranju života njegovih stanovnika ostavila je Venecija. Tada se formira barokna jezgra grada, a stanovnici usvajaju Europsku kulturu i povezuju se sa susjednim regijama. Iz toga razdoblja ostala nam je crkva Svetog Marka, crkva Svetog Filipa, Mletačka česma, nekoliko kasnobaroknih palača te crkva Svetog Petra koja je izgrađena na temeljima crkve iz ranokršćanskog vremena. 

Od prapovijesnih ilirskih tragova, rimskih ladanjskih vila rustica, srednjovjekovne gusarske moći županije Mokro u Neretvanskoj kneževini, turskih zidina i venecijanskog baroknog gradića, preko autrougarskog mondenog ljetovališta, sve do danas, makarska priča neraskidiva je od njenog zadivljujućeg prirodnog okoliša. Povijesna priča grada ispričana je kroz glasoviti Franjevački samostan, kaktedralnu crkvu sv. Marka, crkve sv. Filipa i Jakova, svetište Vepric, Kačićev trg, muzeje i galarije, preko kamneih uličica, trgova, plaža, kroz šumarke i planinske visove.

Dio bogatstva Makarske baštine i umjetnosti čuva se u Gradskom muzeju Makarska i Gradskoj galeriji Antuna Gojaka. Franjevački samostan Svete Marije više od pet stoljeća star, spomenik je od iznimne važnosti, a Malakološki muzej unutar njega jedan je od najpoznatijih u svijetu.